Mentalno zdravlje
Za početak razmisli i probaj navesti 3 osobe koje poznaješ koje po tebi imaju dobro mentalno zdravlje.
Jesi?
Čime si se vodio/vodila? Jesi li među te 3 osobe uvrstio/uvrstila sebe?
Svjetska zdravstvena organizacija opisala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.
To bi značilo da osoba koja ima očuvano mentalno zdravlje
- Uspješno obavlja svakodnevne zadatke poput školskih obveza
- Ima međuljudske odnose sa kojima je zadovoljna, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, prihvaća druge ljude
- Uspješno upravlja svojim emocijama (dopusti si doživjeti različite emocije, primjereno ih izražava, kada prođe situacija koja je uzrokovala emociju, trenutne emocije prođu i dođu nove emocije)
- Na primjerene načine se nosi sa životnim stresom i nedaćama
- Zadovoljna je svojim životom
Mentalno zdravlje ne znači da smo uvijek sretni i ugodno raspoloženi. Svi se suočavamo sa životnim teškoćama, stresovima i gubicima i tada se osjećamo ustrašeno, zabrinuto, ljutito, tužno… Dobro mentalno zdravlje omogućava nam da svoje emocije prihvatimo i uhvatimo se u koštac s teškoćama koristeći svoje resurse, vještine i sposobnosti.
Nažalost, previše ljudi uzima svoje psihičko i emocionalno zdravlje “zdravo za gotovo” te se njime bave tek kada se pojave problemi. Kao što je potrebno ulaganje vremena i truda u poboljšanje i održavanje fizičkog zdravlja, tako se potrebno brinuti i o psihičkom zdravlju. Što se više vremena i truda uloži u očuvanje psihičkog zdravlja, ono će biti bolje.
Teškoće mentalnog zdravlja mogu se javiti kao:
- Privremena reakcija na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak
- Dugoročno psihološko stanje koje ima značajan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje osobe
- Simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna
Teškoće mentalnog zdravlja javljaju se kao:
- Promjene u ponašanju (npr. povlačenje iz društvenog kontakta ili intenzivno uključivanje u društvene kontakte, promjene u navikama spavanja, nepohađanje nastave, nepridržavanje rokova, promjene u navikama hranjenja, povećano korištenje duhana, alkohola ili droga, kaotična i nepredvidiva ponašanja…)
- Promjene u izgledu (npr. promjena težine, blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda zapušteno, neuredno ili zanemareno…)
- Emocionalne promjene (npr. promjene raspoloženja, suze ili razdražljivost, preosjetljivost, razdoblja ushićenja, osjećaji očaja i beznadnosti, dugotrajne intenzivne emocije…)
- Promjene u razmišljanju (npr. često negativno razmišljanje, poteškoće s usredotočenošću, teško praćenje razgovora, misli o samoozljeđivanju…)
Kada su problemi preveliki i/ili preteški da bi ih osoba sama riješila uz pomoć postojećih načina suočavanja, kada je takvih problema jednostavno previše pa ih osoba ne uspijeva sve savladati ili su u tom trenutku preveliki teret za nju, važno je potražiti pomoć.
Ponekad je dovoljna pomoć članova obitelji i prijatelja, kroz razgovor i dobar savjet, a ponekad osoba ima osjećaj da baš ništa ne pomaže. To je znak da uobičajeni načini suočavanja s teškoćama jednostavno nisu dovoljni i da je potrebno potražiti stručnu psihološku pomoć.
Ako si učenik/učenica Medicinske škole Pula, pomoć možeš potražiti kod školske psihologinje i školske pedagoginje. Možeš nam se javiti direktno (pokucati na vrata, dogovoriti termin), preko razrednika ili pitati roditelje da ti dogovore termin.
Mitovi i činjenice o mentalnom zdravlju
MIT: Mentalno zdrave osobe nikada ne osjećaju emocionalne tegobe i/ili proživljavaju teške trenutke i krize.
ČINJENICA: Smatra se da se osobe koje imaju očuvano mentalno zdravlje mogu uspješno nositi i oporaviti od neizbježnih životnih stresova, ostvarivati ispunjavajuće odnose s drugima te uspješno upravljati svojim osjećajima i ponašanjem. Međutim, to ne znači da i one ne proživljavaju teške trenutke i ponekad ne doživljavaju emocionalne tegobe i krize.
MIT: Potražiti stručnu pomoć odražava osobnu slabost ili karakternu manu.
ČINJENICA: Traženje i prihvaćanje pomoći upravo je znak otpornosti, snage i odlučnosti. Razgovor sa stručnom osobom može pomoći u unapređenju osobnih potencijala i boljem upravljanju vlastitim životom. Na taj način osoba može ostvariti kvalitetnije odnose s drugima i sa samim sobom, može sagledati životne događaje “iz drugog kuta”, može otkriti svoje prednosti i snage te utvrditi područja koja može poboljšati kako se lakše nosila sa svim životnim usponima i padovima.
MIT: Ništa ne možemo učiniti kako bismo poboljšali svoje mentalno zdravlje i održali osobno zadovoljstvo te načine nošenja sa životnim stresom.
ČINJENICA: Puno je stvari koje možemo učiniti kakao bismo održali i/ili poboljšali svoje mentalno zdravlje, kao što ulažemo i u održavanje i poboljšanje našeg tjelesnog zdravlja. Ne uzimaj mentalno zdravlje “zdravo za gotovo”. Ako ne možeš sami, potraži stručnu pomoć i podršku.
MIT: Ako osoba ima problem mentalnog zdravlja, to znači da osoba nije inteligentna.
ČINJENICA: Problemi i bolesti mentalnog poput fizičke bolesti, mogu utjecati na svakoga, bez obzira na inteligenciju i socioekonomski status.
MIT: Za svoje mentalno zdravlje trebate se brinuti samo ako imate probleme mentalnog zdravlja.
ČINJENICA: Svatko može imati koristi od poduzimanja aktivnih koraka za očuvanje svoje dobrobiti i poboljšanje svog mentalnog zdravlja. Slično tome, svatko može poduzeti aktivne korake i uključiti se u zdrave navike kako bi optimizirao svoje fizičko zdravlje.
MIT: Loše mentalno zdravlje nije veliki problem za adolescente. Oni samo imaju promjene raspoloženja uzrokovane hormonalnim fluktuacijama i ponašaju se vođeni željom za pažnjom.
ČINJENICA: I adolescenti doživljavaju teškoće mentalnog zdravlja. Polovica svih problema mentalnog zdravlja počinje do 14. godine.
MIT: Ništa se ne može učiniti kako bi se ljude zaštitilo od razvoja problema mentalnog zdravlja.
ČINJENICA: Mnogi čimbenici mogu zaštititi ljude od razvoja problema mentalnog zdravlja, uključujući učenje socijalnih i emocionalnih vještina, rano traženje pomoći i podrške, razvoj podržavajućih, toplih obiteljskih i prijateljskih odnosa , pozitivno školsko okruženje te zdravi obrasci spavanja.
MIT: Problemi s mentalnim zdravljem znak su slabosti; da je osoba jača, ne bi imala probleme mentalnog zdravlja.
ČINJENICA: Problemi s mentalnim zdravljem nemaju nikakve veze sa slabošću ili nedostatkom snage volje. To nije stanje koje ljudi odluče imati ili ne imati. Zapravo, prepoznavanje potrebe za prihvaćanjem pomoći za probleme mentalnog zdravlja zahtijeva veliku snagu i hrabrost. Svatko može razviti probleme s mentalnim zdravljem.
MIT: Adolescenti koji dobiju dobre ocjene i imaju puno prijatelja neće imati probleme s mentalnim zdravljem jer nemaju zbog čega biti depresivni.
ČINJENICA: Depresija je učestao problem mentalnog zdravlja koje proizlazi iz složene interakcije socijalnih, psiholoških i bioloških čimbenika. Depresija može utjecati na svakoga bez obzira na njihov socioekonomski status ili koliko im se život čini dobrim u nominalnoj vrijednosti. Mladi ljudi koji se dobro snalaze u školi mogu osjetiti pritisak da uspiju, što može uzrokovati tjeskobu ili mogu imati izazove kod kuće.
Pripremila Snježana Grgić, mag. psych.
Korišteni izvori:
https://www.unicef.org/croatia/mentalno-zdravlje-vazni-pojmovi
https://www.unicef.org/croatia/mitovi-i-cinjenice-o-mentalnom-zdravlju%C2%A0%C2%A0
https://zgpd.hr/2018/10/09/mentalno-zdravlje/
https://www.ssc.uniri.hr/files/Psihiko_zdravlje.pdf